Nova epidemija krunske upale pluća i dalje pogađa, kako bi lanac opskrbe hranom trebao riješiti krizu

Nakon testiranja afričke svinjske kuge i istočnoafričke kuge skakavaca, nova epidemija krunske upale pluća koja je uslijedila povećava globalnu krizu cijena hrane i snabdijevanja, i može promovirati trajne promjene u lancu opskrbe.

Povećanje incidencije radnika uzrokovano novom krunskom upalom pluća, prekidom lanca opskrbe i mjerama ekonomskog zatvaranja negativno će se odraziti na globalnu opskrbu hranom.Akcije nekih vlada da ograniče izvoz žitarica kako bi se zadovoljila domaća potražnja mogu pogoršati situaciju.

Na online seminaru koji je organizirao Globalization Think Tank (CCG), Matthew Kovac, izvršni direktor Asocijacije prehrambene industrije Azije (FIA), rekao je novinaru China Business News-a da je kratkoročni problem lanca opskrbe kupovina potrošača navike.Promjene su uticale na tradicionalnu ugostiteljsku industriju;na dugi rok, velike prehrambene kompanije mogu vršiti decentralizovanu proizvodnju.

Najsiromašnije zemlje su najteže pogođene

Prema podacima koje je nedavno objavila Svjetska banka, 50 zemalja koje su najviše pogođene novom pandemijom upale pluća čine u prosjeku 66 posto svjetske izvozne ponude hrane.Udio se kreće od 38% za hobi usjeve kao što je duhan do 75% za životinjska i biljna ulja, svježe voće i meso.Izvoz osnovnih namirnica kao što su kukuruz, pšenica i pirinač takođe u velikoj meri zavisi od ovih zemalja.

Zemlje sa jednim dominantnim proizvođačem usjeva također se suočavaju s ozbiljnim posljedicama epidemije.Na primjer, Belgija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika krompira.Zbog blokade Belgija ne samo da je izgubila prodaju zbog zatvaranja lokalnih restorana, već je zbog blokade obustavljena i prodaja u druge evropske zemlje.Gana je jedan od najvećih svjetskih izvoznika kakaa.Kada su se ljudi tokom epidemije fokusirali na kupovinu potrepština umjesto čokolade, zemlja je izgubila cijelo evropsko i azijsko tržište.

Viši ekonomist Svjetske banke Michele Ruta i drugi naveli su u izvještaju da ako će morbiditet radnika i potražnja tokom socijalnog distanciranja proporcionalno uticati na ponudu radno intenzivnih poljoprivrednih proizvoda, onda će jedan nakon izbijanja epidemije tokom kvartala, globalna izvozna ponuda hrane može se smanjiti za 6% do 20%, a izvozna ponuda mnogih važnih osnovnih namirnica, uključujući pirinač, pšenicu i krompir, može pasti za više od 15%.

Prema monitoringu Univerzitetskog instituta Evropske unije (EUI), Global Trade Alert (GTA) i Svjetske banke, do kraja aprila više od 20 zemalja i regija uvelo je neki oblik ograničenja na izvoz hrane.Na primjer, Rusija i Kazahstan su uveli odgovarajuća ograničenja izvoza žitarica, a Indija i Vijetnam su uveli odgovarajuća ograničenja izvoza riže.Istovremeno, neke zemlje ubrzavaju uvoz za skladištenje hrane.Na primjer, Filipini čuvaju rižu, a Egipat pšenicu.

Kako cijene hrane rastu zbog utjecaja nove epidemije upale pluća, vlada će možda biti sklona koristiti trgovinsku politiku za stabilizaciju domaćih cijena.Čini se da je ova vrsta protekcionizma u hrani dobar način da se pruži olakšanje najugroženijim grupama, ali istovremena implementacija takvih intervencija od strane mnogih vlada može dovesti do vrtoglavog skoka globalnih cijena hrane, kao što je bio slučaj 2010.-2011.Prema procjenama Svjetske banke, u kvartalu nakon potpunog izbijanja epidemije, eskalacija izvoznih ograničenja će rezultirati prosječnim padom svjetske izvozne ponude hrane za 40,1%, dok će globalne cijene hrane porasti u prosjeku za 12,9%. %.Glavne cijene ribe, zobi, povrća i pšenice će porasti za 25% ili više.

Ove negativne efekte uglavnom će snositi najsiromašnije zemlje.Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, u najsiromašnijim zemljama na hranu otpada 40-60% njihove potrošnje, što je oko 5-6 puta više nego u razvijenim ekonomijama.Indeks ugroženosti hrane Nomura Securities rangira 110 zemalja i regiona na osnovu rizika od velikih fluktuacija cijena hrane.Najnoviji podaci pokazuju da je skoro svih 50 zemalja i regiona najosjetljivijih na kontinuirano povećanje cijena hrane. Ekonomija u razvoju koja čini skoro tri petine svjetske populacije.Među njima, najviše pogođene zemlje koje se oslanjaju na uvoz hrane su Tadžikistan, Azerbejdžan, Egipat, Jemen i Kuba.Prosječna cijena hrane u ovim zemljama će porasti za 15% na 25,9%.Što se tiče žitarica, stopa rasta cijena u zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama koje zavise od uvoza hrane iznosiće čak 35,7%.

„Postoji mnogo faktora koji predstavljaju izazove za globalni prehrambeni sistem.Osim aktuelne epidemije, tu su i klimatske promjene i drugi razlozi.Mislim da je važno usvojiti različite kombinacije politika kada se nosimo s ovim izazovom.”Direktor Međunarodnog istraživačkog instituta za prehrambenu politiku Johan Swinnen rekao je novinarima CBN-a da je veoma važno smanjiti ovisnost o jednom izvoru nabavke.“To znači da ako veliki dio osnovne hrane nabavljate samo iz jedne zemlje, ovaj lanac opskrbe i isporuke su ranjivi na prijetnje.Zbog toga je bolja strategija izgraditi investicijski portfelj koji će se nabavljati sa različitih mjesta."On je rekao.

Kako diverzifikovati lanac snabdevanja

U aprilu je nekoliko klaonica u SAD-u u kojima su radnici potvrdili slučajeve prinuđeno da se zatvori.Pored direktnog uticaja smanjenja ponude svinjskog mesa za 25%, to je takođe izazvalo indirektne uticaje kao što je zabrinutost oko potražnje za hranom za kukuruz.Najnoviji “Izvještaj o prognozi svjetske ponude i potražnje u poljoprivredi” koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a pokazuje da količina stočne hrane koja se koristi u 2019-2020. može činiti gotovo 46% domaće potražnje kukuruza u Sjedinjenim Državama.

“Zatvaranje fabrike uzrokovano novom epidemijom krunske upale pluća veliki je izazov.Ako je zatvorena samo nekoliko dana, fabrika može kontrolisati svoje gubitke.Međutim, dugotrajna obustava proizvodnje ne samo da pasivizira prerađivače, već i dovodi njihove dobavljače u haos.”Rekla je Christine McCracken, viši analitičar u Rabobankovoj industriji životinjskih proteina.

Iznenadna pojava nove krunske upale pluća imala je niz složenih efekata na globalni lanac snabdevanja hranom.Od rada tvornica mesa u Sjedinjenim Državama do branja voća i povrća u Indiji, ograničenja prekograničnih putovanja također su poremetila normalan sezonski proizvodni ciklus farmera.Prema The Economist-u, Sjedinjenim Državama i Evropi svake godine je potrebno više od milion radnika imigranata iz Meksika, sjeverne Afrike i istočne Evrope da bi se bavili žetvom, ali sada problem nedostatka radne snage postaje sve očigledniji.

Kako poljoprivrednim proizvodima postaje sve teže transportovati do prerađivača i tržišta, veliki broj farmi mora odložiti ili uništiti mlijeko i svježu hranu koja se ne može poslati u pogone za preradu.Udruženje za marketing poljoprivrednih proizvoda (PMA), industrijska trgovačka grupa u Sjedinjenim Državama, saopštilo je da je više od 5 milijardi dolara u svježem voću i povrću potrošeno, a da su neke mliječne fabrike bacile na hiljade galona mlijeka.

Jedna od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju hrane i pića, izvršna potpredsjednica Unilevera za istraživanje i razvoj Carla Hilhorst, rekla je novinarima CBN-a da lanac opskrbe mora pokazati veće izobilje.

“Morat ćemo promovirati veće obilje i diversifikaciju, jer sada naša potrošnja i proizvodnja previše zavise od ograničenih izbora.”Silhorst je rekao: „U svim našim sirovinama, postoji li samo jedna proizvodna baza?, Koliko ima dobavljača, gdje se proizvode sirovine i da li su oni gdje se sirovine proizvode pod većim rizikom?Počevši od ovih pitanja, još uvijek moramo puno raditi.”

Kovač je novinarima CBN-a rekao da se kratkoročno, preoblikovanje lanca opskrbe hranom zbog nove epidemije krunske upale pluća ogleda u ubrzanom prelasku na online dostavu hrane, što je uvelike uticalo na tradicionalnu industriju hrane i pića.

Na primjer, prodaja brenda lanca brze hrane McDonald's u Europi pala je za oko 70%, veliki trgovci na malo su promijenili distribuciju, Amazonov kapacitet za e-trgovinu prehrambenih proizvoda povećao se za 60%, a Wal-Mart je povećao broj zaposlenih za 150.000.

Dugoročno gledano, Kovač je rekao: „Preduzeća mogu tražiti više decentralizovane proizvodnje u budućnosti.Veliko preduzeće sa više fabrika može smanjiti svoju posebnu zavisnost od određene fabrike.Ako je vaša proizvodnja koncentrirana u jednoj zemlji, možete razmotriti diversifikaciju, kao što su bogatiji dobavljači ili kupci.”

“Vjerujem da će se ubrzati tempo automatizacije prehrambenih kompanija koje su spremne da investiraju.Očigledno je da će povećana ulaganja u ovom periodu uticati na performanse, ali mislim da ako se osvrnemo na 2008. godinu (nabavka uzrokovana ograničenjima izvoza hrane u nekim zemljama) u slučaju krize, one kompanije koje se bave hranom i pićem koje koji su spremni ulagati, sigurno su imali rast prodaje, ili barem mnogo bolji od kompanija koje nisu investirale.”rekao je Kovač novinaru CBN-a.


Vrijeme objave: Mar-06-2021